Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine donijelo je Naredbu o obustavi istrage protiv Milorada Dodika, iako je javno izjavio da prisluškuje opoziciju. Ova izjava izrečena je na 13. Posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) još 20.5.2020. godine. Devet dana kasnije, nakon prijave Transparency International u BiH te predstavnika opozicije, Tužiteljstvo BiH je zatražilo da se izvrše prve provjere, ali je Naredba o provođenju istrage donesena tek u rujnu 2022. godine, i to nakon što je Dodik izjavio da prisluškuje i ambasadora SAD-a u BiH.
Kako je naredba o provođenju istrage donesena prekasno, odnosno tek dvije godine nakon što je ovo krivično djelo prijavljeno, po mišljenju TI BIH, izgubljeno je značajno vrijeme za prikupljanje dokaza. Iz tužiteljske odluke proizlazi da pojedini dokazi čak nisu ni mogli biti prikupljeni, jer se čuvaju maksimalno godinu dana, zbog čega se otvara pitanje zašto se na donošenje naredbe o provođenju istrage čekalo pune dvije godine? Tužiteljstvo navodi da je uspostavilo suradnju s Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH (OSA) kojoj je dana mogućnost provjere ovih navoda bez detaljnog obrazloženja.
„Također, izvršene su provjere u cilju utvrđivanja mogućnosti vještačenja određenog servera preko kojeg se vrše zakonita presretanja telekomunikacija a kako bi se utvrdilo da li na istom postoje zabilježene komunikacije koje ukazuju na eventualno nezakonito presretanje. Navedenim provjerama utvrđeno je da se na serveru čuvaju podaci maksimalno godinu dana kao i da je izuzimanje servera radi pregleda ili vještačenja skoro nemoguće jer bi se na taj način ugrozile sve istrage u kojima je u tijeku provođenje posebnih istražnih radnji. Naime Zakonito presretanje komunikacija bi moralo biti prekinuto, a ne postoji drugi server“, navodi se u tužilačkoj odluci.
Iz odluke Tužiteljstva BiH također proizlazi da su u ovom predmetu saslušani brojni svjedoci, ali ne i osumnjičeni Milorad Dodik. Treba naglasiti da je postupajući tužitelj imao mogućnost sprovesti posebne istražne radnje prema osumnjičenom, imajući u vidu da mu se na teret stavljalo krivično djelo Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, međutim, u odluci nije navedeno da su ove radnje poduzimane. TI BiH je uputio pritužbu Glavnom tužitelji Tužiteljstva BiH, te ukazao na nedostatke konkretnog postupka.
Treba napomenuti da su u ovom predmetu saslušani brojni svjedoci, prije svega tadašnji poslanici opozicije Nebojša Vukanović, Draško Stanivuković, Ivanka Marković, Miladin Stanić, Nedeljko Glamočak, Davor Šešić, Milan Tubin, Zoran Vidić i Tomica Stojanović i Branislav Borenović. Saslušan je i tadašnji ministar unutarnjih poslova RS Dragan Lukač kome se Dodik obraćao na spornoj sjednici kada je javno iznosio da prisluškuje opozicijske poslanike, te čak prenosio detalje navodno snimljenih telefonskih razgovora.
U istrazi je po nalogu Tužiteljstva BiH angažirana i SIPA koja je provjeravala, kako se navodi, aktivnosti MUP-a RS vezane za korištenje opreme koja se koristi za provođenje posebnih istražnih radnji “nadzor i snimanje tehničkih komunikacija”.
S obzirom da je Dodik konkretno tvrdio da posjeduje telefonski snimak Nebojše Vukanovića i Draška Stanivukovića, Tužiteljstvo BiH je u ožujku ove godine izdalo naloge Graničnoj policiji BiH, SIPA-i i MUP-u RS, da se izvrše provjere da li su telefoni dvojice tadašnjih poslanika bili predmet posebnih istražnih radnji od studenoga 2018. do sporne sjednice 2020. godine, međutim iz Odluke nije vidljivo da li je Tužiteljstvo provjeravalo je li sporni telefonski razgovor zvučno snimljen.
Ove tri institucije obavijestile su Tužiteljstvo da njihovi telefoni nisu bili predmet posebnih istražnih radnji, a iz saslušanja dva poslanika Tužiteljstvo nije moglo izvesti zaključak je li se Dodikove tvrdnje odnose na sadržaj telefonskih razgovora Stanivukovića i Vukanovića.
Iz svega je Tužiteljstvo zaključilo da nema dovoljno dokaza da je Dodik počinio krivično djelo Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, zbog čega je istraga i obustavljena.