Dugogodišnje iskustvo u profesionalnom sportu, obrazovanje u području nutricionizma te rad s ljudima kroz treninge, Martina Pandža spojila je u jednu profesionalnu priču. Mostarska rukometašica, trenutačno igračica RK Hadžići i nutricionistica gostovala je u jutarnjem programu Običnog radija, gdje je govorila o svom sportskom putu, pravilnoj prehrani, najčešćim pogreškama pri mršavljenju te novom životonom koraku – nutricionističkom savjetovanju.
Iako je još mlada, iza Martine su gotovo dva desetljeća sporta. Rukomet je počela trenirati kao djevojčica, nastupala je za više klubova u Bosni i Hercegovini, četiri godine provela je u Njemačkoj, gdje je igrala i u drugoj Bundesligi, a danas nastupa za Hadžiće i reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
Kako kaže, rukomet joj je dao mnogo više od dobre fizičke pripreme.
„Teško mi je zamisliti kakva bih osoba danas bila da se nisam bavila rukometom ili nekim drugim sportom. Sport mi je dao karakter, radne navike, samopouzdanje i sposobnost da se borim za ono što želim postići“, kazala je Pandža.
Prehrana je postala važna još tijekom školskih dana
Interes za prehranu kod nje se počeo razvijati još tijekom srednje škole. Zbog svakodnevnog ritma škole i treninga morala je naučiti kako kvalitetno organizirati obroke i osigurati dovoljno energije za sve obveze.
S vremenom je sve ozbiljnije istraživala povezanost prehrane i sportskih rezultata, a taj je interes kasnije prerastao i u profesionalno usmjerenje. Završila je studij iz područja nutricionizma i zdravlja te stekla zvanje magistrice nutricionizma.
„Kako su godine prolazile, shvatila sam da trening nije jedini ključ uspjeha. Prehrana ima vrlo važnu ulogu u energiji, fokusu, izdržljivosti i općenito u tome kako se osjećamo“, istaknula je.
Nakon godina obrazovanja, rada s ljudima i vlastitog sportskog iskustva odlučila je napraviti novi korak te pokrenuti nutricionističko savjetovanje, koje provodi uživo i online.
Cilj joj, naglašava, nije ljudima propisati kratkotrajnu dijetu, nego ih naučiti kako kvalitetnu prehranu uklopiti u stvarni život.
„Ne vjerujem u stroge dijete i zabrane“
Jedna od najvažnijih poruka razgovora bila je upravo održivost prehrambenih navika.
Martina ističe da klijentu ne pristupa samo kroz pitanje koliko kilograma želi izgubiti. Prije izrade plana upoznaje njegove svakodnevne obveze, odnos prema hrani, prehrambene navike, moguće alergije i ciljeve.
„Ne vjerujem u stroge dijete i zabrane. Cilj nutricionizma je naučiti čovjeka kako se pravilno hraniti, a ne stvarati mu dodatni stres“, objasnila je.
Posebno ističe kako ista prehrana ne može odgovarati svima. Profesionalni sportaš, rekreativac, osoba koja želi smršavjeti ili dobiti na tjelesnoj masi imaju različite potrebe, ali i različite životne okolnosti.
Primjerice, zaposlene osobe s djecom i brojnim obiteljskim obvezama ne mogu nužno slijediti isti raspored kao profesionalni sportaš. Upravo zato, kaže Martina, plan treba oblikovati zajedno s klijentom kako bi ga mogao provoditi mjesecima i godinama.
„Ne postoji savršen plan prehrane. Potrebno je pronaći način prehrane kojeg se osoba može dugoročno pridržavati“, poručila je.
Brze dijete i „detox“ programi nisu dugoročno rješenje
Društvene mreže posljednjih su godina prepune savjeta o mršavljenju, izbacivanju ugljikohidrata, „detox“ programima i režimima koji obećavaju velik gubitak kilograma u vrlo kratkom roku.
Pandža upozorava kako upravo obećanja brzih rezultata mogu biti znak da nije riječ o kvalitetnom i održivom pristupu.
„Ako se sve temelji na brzom rezultatu, raznim detox proizvodima ili nečemu što se može održavati samo kratko, riječ je uglavnom o trendu. Takve metode ne mogu se dugoročno održavati“, kazala je.
Među najčešćim pogreškama koje primjećuje kod ljudi koji žele smršavjeti navodi pretjerano ograničavanje hrane, preskakanje obroka, nerealna očekivanja te nagli prelazak na restriktivne dijete.
Mnogi, kaže, pokušavaju promijeniti sve odjednom, iako su se njihove dotadašnje navike stvarale godinama.
Zato savjetuje jednostavan početak – promjene uvoditi postupno.
„Nemojte pokušavati sve promijeniti odjednom. Idite korak po korak i postupno gradite navike. Ne treba očekivati rezultate preko noći“, savjetuje Pandža.
Većini rekreativaca suplementi ne trebaju biti temelj prehrane
U razgovoru se dotaknula i proteinskih napitaka, dodataka prehrani i suplemenata, o kojima se danas mnogo govori, posebice među rekreativcima.
Prema njezinim riječima, većina rekreativaca svoje potrebe može zadovoljiti kvalitetnom i raznovrsnom prehranom.
Određeni suplementi mogu biti korisni, ovisno o pojedincu i njegovim potrebama, ali ne bi trebali predstavljati osnovu prehrane.
„Suplementi trebaju biti dodatak, a ne baza prehrane“, naglasila je.
Potrebe profesionalnih sportaša pritom se značajno razlikuju od potreba osobe koja trenira rekreativno nekoliko puta tjedno. Profesionalni sportaši imaju znatno veći intenzitet i broj treninga, a time i veću energetsku potrošnju.
Zdrava prehrana ne mora značiti sate provedene u kuhinji
Jedan od najčešćih izgovora koje čuje jest nedostatak vremena za pripremu kvalitetne hrane.
Martina na to odgovara vlastitim primjerom.
„Ujutro svojih pet obroka pripremim za otprilike 40 minuta i onda ih imam spremne za cijeli dan“, kazala je.
Smatra kako zdrava prehrana ne mora uključivati komplicirane recepte, nego prije svega organizaciju i planiranje.
I sama vodi vrlo dinamičan život. Uz rukometne treninge i utakmice, radi individualne i grupne treninge, bavi se nutricionističkim savjetovanjem, a slobodno vrijeme ponovno često provodi u sportu – trčeći, igrajući padel ili prateći nogomet.
Prošle je godine istrčala i polumaraton te osvojila drugo mjesto na Mostar Challengeu.
Kako kaže, kretanje za nju više nije samo trening, nego način života.
Uz profesionalnu rukometnu karijeru i nutricionističko savjetovanje, Martina je i trenerica u Fit Marincu, gdje vodi treninge i svakodnevno radi s ljudima na unapređenju njihove tjelesne forme i zdravih životnih navika.
Prehrana i trening moraju ići zajedno
Kako kaže Martina, ljudi joj se često požale kako redovito treniraju, ali ne vide željene rezultate.
„Jedno bez drugoga jednostavno ne ide. Dobro organizirana prehrana i trening mogu donijeti odličan rezultat, a nije potrebno provoditi sate svaki dan u teretani“, poručila je.
Za većinu ljudi tri sata tjelesne aktivnosti tjedno već mogu biti kvalitetan početak.
Najvažnije je, dodaje, prestati tražiti savršen trenutak i savršene uvjete te početi graditi navike koje se mogu uklopiti u svakodnevni život.
Sport će ostati dio njezina života i nakon rukometa
Iako je još uvijek aktivna rukometašica, Martina već razmišlja o životu nakon završetka profesionalne sportske karijere.
Jedno je sigurno – od sporta se ne planira udaljiti.
Želi nastaviti raditi u fitnessu, nutricionizmu i individualnom radu s ljudima, a postoji i mogućnost da trčanje u budućnosti postane još ozbiljniji dio njezina sportskog života.
„Cijeli sam život u sportu i ne želim da nakon rukometa sport nestane iz moje svakodnevice. Želim nastaviti pomagati ljudima kroz prehranu i trening, a voljela bih se okušati i na nekim većim utrkama“, kazala je.
Zainteresirani za Martinino nutricionističko savjetovanje mogu joj se javiti putem društvenih mreža, gdje redovito objavljuje sadržaje vezane uz prehranu, trening i zdravije životne navike.
Razgovor s Martinom Pandžom pokazao je kako pravilna prehrana ne mora značiti život ispunjen zabranama, strogim režimima i kratkotrajnim dijetama. Puno važniji su razumijevanje vlastitih potreba, dobra organizacija te male promjene koje s vremenom mogu postati trajni dio svakodnevice.
Upravo na tim principima Martina danas povezuje svoje tri velike ljubavi – rukomet, fitness i nutricionizam.