Komisija je odobrila reformske agende Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU-a. U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada zemalja Zapadnog Balkana obavezalo se na provođenje socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u okviru Plana rasta u razdoblju od 2024. do 2027. godine.
Ovaj korak je bio ključan za omogućavanje isplate sredstava u okviru Fonda za reforme i rast u vrijednosti od 6 milijardi eura, a koja će se izvršiti po ispunjenju usuglašenih reformskih koraka.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen istaknula je: „Impresionirana sam radom naših partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama, što je potvrda njihove posvećenost uspješnosti Plana rasta. To je naša mapa puta kako da privrede Zapadnog Balkana približimo našoj. I da svojim privrednicima osiguraju pristup i sredstva za tržišnu utrku na našem jedinstvenom tržištu. Svi ostvaruju koristi, a ovo je veliki iskorak ka Europskoj uniji“.
Težište reformskih agendi je na reformama u prioritetnim oblastima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja, upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja. Pored toga, svaka korisnica je predložila listu indikativnih investicija za financiranje u okviru Instrumenta, a koje su ključne za poticanje socioekonomskog rasta i koje će biti odobrene u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
Komisija je ocjenjivala pojedinačne reformske agende na osnovu kriterija utvrđenih Uredbom o sredstvima za reforme i rast. Komisija je zaključila da reformske agende ispunjavaju ciljeve Instrumenta, uključujući brže prevazilaženje socioekonomskog nesrazmjera između korisnika i Unije, te daljem jačanju temelja procesa proširenja.
Isplate sredstava se vrše dva puta godišnje do 2027. godine, na osnovu zahtjeva partnera sa Zapadnog Balkana i provjere triju uvjeta od strane Komisije, odnosno:
· Preduvjeti očuvanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Poseban preduvjet se odnosi na Srbiju i Kosovo u smislu obaveze njihovog konstruktivnog angažmana u normalizaciji odnosa, uključujući primjenu svih sporazuma iz Dijaloga, a koji će se procjenjivati uzimajući u obzir ulogu i doprinos Europske službe za vanjske poslove.
· Obavezno je zadovoljiti opće uvjete makrofinancijske stabilnosti i dobrog upravljanja javnim financijama prije isplate sredstava.
· Uvjeti za isplate sredstava, odnosno ispunjavanje kvantitativnih i kvalitativnih koraka pojedinačnih reformi.
Komisija iščekuje formalno dostavljanje Reformske agende Bosne i Hercegovine kako bi nastavila s ocjenom i nastavlja podržavati vlasti u njenoj finalizaciji, za dobrobit svih građana.
Naredni koraci
Komisija će sada pristupiti potpisivanju ugovora o zajmu i sredstvima s korisnicima, koji će uključivati obaveze za korisnike da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i korekciju prevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje negativno utječu na financijske interese Unije, a kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje i poduzele pravne radnje za povrat nezakonito prisvojenih sredstava, kao i mjere za prikupljanje adekvatnih podataka o primateljima sredstava u okviru Instrumenta te prava Komisije, Europskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) i Europskog javnog tužiteljstva (EPPO), gdje je to primjenjivo.
Istovremeno, korisnici mogu zatražiti predfinanciranje u vrijednosti do 7% iznosa njihovih ukupnih indikativnih sredstava predviđenih u okviru Instrumenta.
Isplata predfinanciranja ovisi o stupanju na snagu ugovora o kreditu i sredstvima, te poštivanju preduvjeta, a koje će Komisija pratiti prije svake isplate.
Opće informacije
Komisija je 8. studenog 2023. usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan. Ovaj ambiciozni plan ima za cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU i utrti put k članstvu. Plan je podržan povećanjem financijske pomoći kroz novi Instrument za reforme i rast koji je stupio na snagu 25. svibnja 2024. godine. Taj instrument će predstavljati dopunu trenutnoj financijskoj pomoći u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).
Financijski okvir Fonda iznosi 6 milijardi eura, od čega 2 milijarde eura u grantovima i 4 milijarde eura u iznimno povoljnim zajmovima. Najmanje polovina ukupnog iznosa (grantovi i zajmovi) predviđeno je za investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).
Preostali iznos kredita se uplaćuje trezorima vlada Zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast temeljen na socioekonomskim reformama.