Kolumna šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Luigija Sorece
Stigla je 2025. godina, u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Hoće li to biti i godina u kojoj će Bosna i Hercegovina poduzeti odlučne korake prema članstvu u Europskoj uniji s održavanjem prve međuvladine konferencije kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori? Hoćemo li na kraju 2025. moći reći da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost za napredak na putu od Daytona do Bruxellesa? Ili ćemo se, pak, s tugom osvrtati na propuštene prilike, kako za državu tako i za njezine građane?
Tijekom prvih mjeseci 2024. godine, Bosna i Hercegovina usvojila je ključne reforme koje su rezultirale zelenim svjetlom Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora. No, nažalost, došlo je do zastoja u provedbi reformi. Istovremeno, domaće vlasti nisu uspjele usuglasiti Reformsku agendu s dovoljnim stupnjem ambicije, koja bi značajno unaprijedila poslovnu klimu i otvorila mogućnosti za milijardu eura ulaganja Europske unije u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Tijekom 2024. svjedočili smo i neprihvatljivim prijetnjama ustavnopravnom poretku Bosne i Hercegovine, što je demokratski svijet jednoglasno osudio.
Političari su već više puta pokazali hrabrost za postizanje konsenzualnih rješenja za dobrobit cijele države. Zbog toga je razočaranje još veće kada odluče da to ne učine. Još je gore kada ustraju u djelovanju koje aktivno potkopava interese građana ove zemlje.
Daytonski mirovni sporazum bio je od iznimnog značaja za okončanje jednog od najrazornijih sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, opsežna međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini nikada nije trebala biti trajna. Ipak, trenutačno ostaje neophodna jer Program 5+2, koji je uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR), još nije ispunjen. To također nije u skladu s članstvom u Europskoj uniji. Stoga, kako zemlja bude napredovala na europskom putu, očekuje se veći naglasak na domaćim rješenjima. Hoće li lideri Bosne i Hercegovine 2025. pokazati potrebnu viziju i vodstvo za europski put i udaljavanje od međunarodne supervizije?
Prošlo je 15 godina od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Ustav i Izborni zakon sastavni su dijelovi daytonskog uređenja, ali će se neizbježno morati mijenjati na putu prema članstvu u Europskoj uniji kako bi se okončala diskriminacija sukladno presudama Europskog suda.
Odlučno kretanje od Daytona prema Bruxellesu podrazumijeva jačanje demokratskih institucija, unapređenje gospodarstva te osiguravanje stabilnosti i prosperiteta za sve građane. Taj put nije samo ispunjavanje tehničkih zahtjeva, već i izgradnja društva u kojem svaki građanin može odlučivati o svojoj sudbini, gdje se poštuje vladavina prava i ostvaruje puni potencijal ove zemlje.
U Bosni i Hercegovini sam već četiri mjeseca. Da budem jasan, moja uloga nije samo ukazivati na probleme, već i pomagati u pronalaženju rješenja. Potpuno sam posvećen Bosni i Hercegovini. Nastavit ću razgovarati i surađivati sa svim političarima kako bismo pronašli rješenja. Europska unija i njezine države članice ostaju vjerni prijatelji ove zemlje te njezini najveći investitori i pomagači. U narednim danima osigurat će se 20 milijuna eura pomoći za područja pogođena poplavama, kako je obećala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Bili smo i ostajemo uz građane ove zemlje na različite načine.
Ako mi dopustite, završio bih s jednim osobnim osvrtom. Iako sam tijekom svoje karijere pratio događaje u Bosni i Hercegovini dugi niz godina, ovdje sam tek kratko vrijeme. Često me pitaju kako mi je ovdje, i to tonom koji sugerira da radim u izrazito složenoj zemlji opterećenoj problemima. Neosporno je da je ovo zahtjevno okruženje za rad. No, istina je – a ponekad vam upravo pogled izvana pomaže da bolje sagledate stvari – da je Bosna i Hercegovina izvanredna zemlja, puna talentiranih i kreativnih ljudi, bogata različitim kulturnim utjecajima i s nekim od najljepših krajolika na svijetu. Nedavno sam posjetio Tešanj, mjesto koje pokazuje da ne samo da je ekonomski uspjeh moguć u Bosni i Hercegovini, već i da gospodarski napredak može potaknuti društvenu koheziju kada vidite da ljudi iz Doboja i Teslića svakodnevno putuju u Tešanj na posao. Jedan poduzetnik mi je rekao: „Dok hodam Tešnjom, imam osjećaj kao da sam u Njemačkoj, ali čim otvorim internet, vidim samo priče o podjelama i tenzijama.“
Odgovornost je svih nas da doprinesemo sredini koja smanjuje tenzije i podjele, a to se posebno odnosi na političare. Europski put nudi okvir za transformaciju Bosne i Hercegovine nabolje. No, taj se put mora zajednički prelaziti – građani, lideri i međunarodna zajednica. Uz prave odluke, 2025. godina može postati prekretnica prema boljoj budućnosti!