Čak 99,3 posto mladih u Bosni i Hercegovini ima profil na nekoj od društvenih mreža, dok samo deset posto njih redovito provjerava točnost informacija koje svakodnevno primaju. Pokazali su to rezultati istraživanja o medijskoj pismenosti mladih koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT, a o kojima je za Običan radio govorio Aziz Đipa, voditelj Odjela za praćenje, evaluaciju i istraživanje u Institutu.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u srijedu, 28. listopada, u Sarajevu, a donose zanimljiv uvid u način na koji se mladi informiraju, koliko vjeruju medijima i društvenim mrežama te koliko su sposobni prepoznati dezinformacije u digitalnom prostoru.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.128 mladih u dobi od 15 do 30 godina, iz 70 lokalnih zajednica diljem Bosne i Hercegovine. Prema Đipinim riječima, 80 posto ispitanika sudjelovalo je u terenskom anketiranju, dok je preostalih 20 posto obuhvaćeno internetskim istraživanjem.
Cilj istraživanja bio je utvrditi koliko mladi vjeruju informacijama kojima su svakodnevno izloženi, na koji način procjenjuju njihovu vjerodostojnost te posjeduju li potrebne vještine za prepoznavanje netočnih i obmanjujućih sadržaja.
Mladi vjeruju da prepoznaju lažne vijesti, ali ih rijetko provjeravaju
Jedan od najzanimljivijih rezultata istraživanja odnosi se na razliku između uvjerenja mladih da mogu prepoznati dezinformacije i njihove stvarne navike provjeravanja informacija.
Naime, 68,9 posto mladih smatra da uglavnom može prepoznati lažne informacije, no istodobno ih oko 40 posto rijetko provjerava informacije na koje nailazi, dok to redovito čini samo deset posto ispitanika.
Đipa ističe kako upravo ta razlika predstavlja jedan od ključnih izazova kada je riječ o medijskoj pismenosti.
Mladi su, prema njegovim riječima, uglavnom svjesni postojanja dezinformacija i rizika koje one nose, ali svijest o problemu ne znači nužno i razvijenu naviku provjeravanja točnosti sadržaja.
Istraživanje je također pokazalo da približno 40 posto mladih već koristi platforme i aplikacije temeljene na umjetnoj inteligenciji, što dodatno potvrđuje koliko se brzo mijenjaju njihovi načini pristupa informacijama.
Društvene mreže preuzele primat, a povjerenje u medije zabrinjavajuće je nisko
Digitalne platforme i društvene mreže postale su dominantan izvor informiranja mladih, potiskujući tradicionalne medijske kanale.
Ipak, zanimljivo je da mladi najveće povjerenje ne iskazuju ni medijima ni društvenim mrežama, nego osobama iz svojega neposrednog okruženja.
Prema rezultatima istraživanja, 48,5 posto mladih najviše vjeruje informacijama koje dobiva od prijatelja, roditelja, članova obitelji i drugih poznatih osoba, dok njih 42 posto iskazuje povjerenje u društvene mreže.
Posebno zabrinjavaju podaci o povjerenju u medije. Naime, 37,9 posto ispitanika izjavilo je da ne vjeruje medijima, dok dodatnih 12,3 posto navodi da im uopće ne vjeruje.
Đipa upozorava kako ovakvi rezultati predstavljaju ozbiljan izazov za medijski sektor, koji mora raditi na vraćanju povjerenja publike.
Kako bi mediji ponovno postali relevantan izvor informiranja mladih, potrebno je jačati vjerodostojnost medijskih sadržaja i povjerenje u informacije koje prenose.
Gotovo 60 posto mladih na internetu provodi najmanje četiri sata dnevno
Istraživanje je pokazalo i koliko je digitalni prostor postao važan dio svakodnevice mladih u Bosni i Hercegovini.
Čak 58,6 posto ispitanika provodi četiri ili više sati dnevno na internetu, što potvrđuje veliku izloženost različitim informacijskim sadržajima.
Đipa objašnjava kako su mladi relativno dobro upoznati s načinom funkcioniranja društvenih mreža i njihovih algoritama.
Svjesni su da njihove interakcije, poput označavanja sadržaja oznakom „sviđa mi se“, komentiranja ili pregledavanja određenih objava, utječu na to kakav će im se sadržaj ubuduće prikazivati.
Pojedini mladi čak svjesno izbjegavaju interakciju sa sadržajima koji ih ne zanimaju kako bi na taj način utjecali na vlastite preporuke i objave koje im se pojavljuju.
Međutim, unatoč poznavanju načina rada društvenih mreža, svakodnevna izloženost velikoj količini informacija i dalje predstavlja izazov, posebno kada je riječ o razlikovanju vjerodostojnih izvora od dezinformacija.
Više od 87 posto mladih želi medijsku pismenost u obrazovanju
Iako istraživanje ukazuje na određene nedostatke u navikama provjeravanja informacija, rezultati pokazuju da mladi prepoznaju važnost medijske pismenosti.
Prema riječima Aziza Đipe, oko 91 posto ispitanika smatra medijsku pismenost važnom, dok njih 92 posto podržava njezino dodatno jačanje kao jedan od načina borbe protiv dezinformacija.
Posebno je značajan podatak da 87,3 posto mladih smatra kako medijska pismenost treba biti sastavni dio redovitog obrazovanja.
Đipa naglašava kako obrazovni sustav ima ključnu ulogu u razvoju kritičkog razmišljanja i sposobnosti procjenjivanja vjerodostojnosti informacija.
Iako su pojedini sadržaji medijske pismenosti već prisutni u školama, smatra da je potrebno pristupiti im sustavnije te ih uključiti u različite faze obrazovanja.
Pritom odgovornost ne pripada isključivo obrazovnim ustanovama. Važnu ulogu imaju i roditelji, vršnjaci, mediji, organizacije civilnoga društva te nadležne institucije.
Budući da mladi najviše vjeruju osobama iz svojega neposrednog okruženja, Đipa ističe kako je nužno razvijati medijsku pismenost i među odraslima.
Institut KULT priprema nove inicijative za jačanje medijske pismenosti
Govoreći o daljnjim aktivnostima Instituta za razvoj mladih KULT, Đipa je najavio kako rezultati istraživanja neće ostati samo na predstavljanju statističkih podataka.
Namjera je iskoristiti dobivene rezultate za pokretanje konkretnih inicijativa i prijedloga kojima bi se medijska pismenost i kritičko razmišljanje snažnije uključili u obrazovne procese u Bosni i Hercegovini.
Posebno je naglasio važnost suradnje s obrazovnim institucijama i donositeljima odluka, budući da neformalni obrazovni programi, unatoč svojoj važnosti, ne mogu obuhvatiti jednak broj mladih kao redoviti obrazovni sustav.
Upravo zbog toga Institut želi potaknuti sustavne promjene koje bi mladima omogućile kvalitetnije razumijevanje informacija, sigurnije korištenje digitalnih platformi i razvijanje kritičkog odnosa prema sadržajima kojima su svakodnevno izloženi.
Rezultati istraživanja šalju jasnu poruku: poznavanje društvenih mreža ne znači nužno i medijsku pismenost. U vremenu kada se informacije šire velikom brzinom, sposobnost prepoznavanja pouzdanih izvora i provjeravanja činjenica postaje jedna od najvažnijih vještina mladih generacija.
Cijeli razgovor s Azizom Đipom, voditeljem Odjela za praćenje, evaluaciju i istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, poslušajte na linku.