Ekrani, crtići, igre i dopamin: Kako tehnologija utječe na razvoj djece?

U današnjem digitalnom dobu, ekrani, igre i društvene mreže postali su nezaobilazan dio života djece, no njihova prekomjerna upotreba može imati ozbiljan utjecaj na razvoj dječjeg mozga. Stručnjaci upozoravaju na sveprisutnu opasnost – dopaminsku ovisnost koju tehnologija stvara kod najmlađih.

Posljedice prekomjerne upotrebe ekrana

Rana izloženost ekranima, posebno kod vrlo male djece, može dovesti do ozbiljnih razvojnih problema. Stručnjaci ističu da djeca koja previše vremena provode pred ekranima često pokazuju simptome poput usporenog razvoja govora i motorike, smanjene sposobnosti za koncentraciju, pa čak i emocionalne nestabilnosti. Dodatno, prekomjerno izlaganje tehnologiji dovodi do pasivnog stanja djece, poput hipnoze, gdje su nesposobna reagirati na prirodne podražaje iz okolnog svijeta.

Dopamin: Hormonski pokretač ovisnosti

Kako ekrani utječu na dječji mozak? Naša djeca nisu ovisna o sadržaju koji gledaju na ekranima, nego o ugodi koju osjećaju tijekom gledanja – to je ono što aktivira dopamin, hormon nagrade. Svaki lajk, nova razina u igrici ili čak zanimljiv video na društvenim mrežama izaziva prekomjerno lučenje dopamina, stvarajući tako ciklus koji djeca teško mogu prekinuti. Ovo može rezultirati ovisnošću o ekranima, ali i problemima u ponašanju, koncentraciji i socijalnim vještinama.

Što kaže struka?

Znanstvena istraživanja već su dokazala da tehnološka ovisnost može imati dugoročne posljedice na zdravlje dječjeg mozga, zbog čega se stručnjaci slažu da je nužno postaviti jasne granice u vezi s vremenom koje djeca provode pred ekranima. Štoviše, promjene u ponašanju i razvojne smetnje često se mogu ispraviti ukidanjem izloženosti ekranima i vraćanjem na zdravije, prirodne podražaje. Roditelji igraju ključnu ulogu u smanjenju negativnih utjecaja, postavljanjem dosljednih granica i davanjem osobnog pozitivnog primjera.

Kako pravilno postaviti granice?

Iako tehnologija ne može biti potpuno eliminirana iz života djece, mjera je ključna. Razumijevanje ozbiljnosti situacije i postavljanje jasnih granica pomoći će djeci da razviju zdrave navike. Na taj način roditelji mogu spriječiti dugoročne posljedice koje neozbiljno pristupanje ovoj temi može izazvati.

Više o tome kako ekrani i društvene mreže mijenjaju dječji mozak i kako roditelji mogu donijeti mudre odluke, saznajte u najnovijoj epizodi podcasta “Rastući s djecom”.

U razgovoru s psihologinjom i neurofeedback terapeutkinjom Ankicom Baković, dobit ćete korisne savjete i smjernice za očuvanje zdravlja i ravnoteže u digitalnom svijetu.

Najčitanije

Damir Mrđen: Komunalne otpadne vode su ključni zagađivači vode u BiH

U još jednoj emisiji projekta “Daj zemlji priliku” razgovarali...

Jasna Rebac: Osobe s invaliditetom su osobe kao i sve druge

Udruženje mladih “Ružičnjaka – Los Rosalesa“ Mostar je nevladino,...

Lejla Sarač i Kenan Jodanović o projektu Antikorupcijski forenzički lab za mlade u lokalnoj zajednici

Projekat "Antikorupcijski forenzički lab za mlade u lokalnoj zajednici“...

Martina Orman-Škoro: Adoleo i psihologija su moj život

Martina Orman-Škoro, magistra psihologije i voditelj Integrativnog razvojnog centara...

Nejla Ahmetagić: Svatko od nas ostavlja određeni trag na okoliš

„Let’s Do It“ projekt u Bosni i Hercegovini je...

Anes Podić: Naša priroda zatrpana je plastičnim otpadom

Predsjednik Udruge "Eko akcija" Anes Podić gostovao je u...

Pekara Čula iz Kruševa zapošljava djelatnicu za rad u proizvodnji

Pekara Čula u Kruševu ima otvorenu radnu poziciju za...