Transparency International u BiH podnio je tužbu zbog uskraćivanja pristupa informacijama o postupanju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine po nalazima Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD-a o umiješanosti brojnih visokih dužnosnika BiH u korupciju. Tužba je podnesena protiv rješenja Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH koje je opravdalo odluku Tužiteljstva BiH da javnosti uskrati pristup ovim informacijama, piše transparentno.ba.
Podsjećamo da su u priopćenju OFAC-a iznesene ozbiljne optužbe u umiješanosti brojnih visokih dužnosnika i čitave mreže privatnih tvrtki u korupciju i izvlačenje javnog novca, ali javnost i dalje nema informacije jesu li nadležne institucije ispitale ove navode.
Kašnjenje Tužiteljstva BiH u dostavi odluka
Ono što je posebno sporno jeste da Tužiteljstvo koje je bilo u obavezi da odluke Žalbenog vijeća dostavi TI BIH-u u roku od pet dana, to nije uradilo punih osam mjeseci a slučaj je riješen tek nakon što je ova informacija dospjela u javnost. Tako bespotrebno je prolongirano pokretanje upravnih sporova pred Sudom BiH, koji bi već bili okončani da su pokrenuti na vrijeme.
Tužiteljstvo BiH je uskraćivanje informacija vezanih za osobe s crnih lista OFAC-a opravdalo time da nije u obavezi odgovarati na pitanja nego “ustupiti gotove informacije koje se nalaze u pisanom ili bilo kom drugom obliku“, iako se radi o informacijama koje su od javnog interesa i koje su jasno pod kontrolom Tužiteljstva. U gotovo istom slučaju TI BiH je tražio informacije o provođenju istrage za krivična djela korupcije u slučaju direktora Sekretarijata VSTV-a Admira Suljagića, ali je Tužiteljstvo BiH također odbilo dostaviti ove informacije kao i odluku Žalbenog vijeća, zbog čega je sa zakašnjenjem pokrenut upravni spor pred Sudom BiH.
Problemi s novim Zakonom o slobodi pristupa informacijama
Posebno je alarmantno što novi Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, koji je predstavljen kao “napredak na europskom putu,” u prekršajnim odredbama uopće ne predviđa sankciju za nedostavljanje odluke drugostupanjskog organa podnosiocu žalbe.
U sedmici u kojoj se obilježava Međunarodni dan slobode pristupa informacijama TI BiH podsjeća institucije da je njihov rad javan a da je transparentnost temelj povjerenja građana u sistem. Zbog toga navedena postupanja Tužiteljstva BiH kao i brojnih drugih institucija ne doprinose izgradnji takvog povjerenja.
Primjer uskraćivanja informacija Ministarstva pravde BiH
Podsjećamo i na primjer gdje je TI BiH pokrenuo upravni spor u postupku u kojem je Ministarstvo pravde BiH odbilo dati na uvid Nacrt Zakona o Sudu BiH, uz obrazloženje da bi to moglo “ozbiljno narušiti samo utvrđivanje prijedloga zakona”.
Iako je obaveza Ministarstva da proces donošenja ovako važnog zakona učini transparentnim, i u ovom slučaju Žalbeno vijeće je odbilo žalbu TI BiH uz tvrdnju da je nacrt ovog zakona prošao kroz proces e-konzultacija iako je na portalu e-konzultacija bio potpuno drugi zakon, odnosno Nacrt Zakona o sudovima u BiH, a ne Nacrt Zakona o Sudu BiH, koji je bio na dnevnom redu 43. sjednice Vijeća ministara BiH.
Urušavanje povjerenja javnosti u institucije
Takvo postupanje institucija koje bi trebale da osiguraju potpunu i pravovremenu dostupnost informacija od javnog značaja svakako urušava povjerenje javnosti u njihov rad. Podsjećamo da je pravo na pristup informacijama osnovno ljudsko pravo, koje omogućava građanima da nadziru rad institucija i osiguravaju odgovornost onih koji su izabrani da ih predstavljaju.